U srednjem vijeku je na dvorskim jelovnicima prednjačilo meso divljači i stoke. Međutim, u novovjekovnom razdoblju svinjetina i govedina smatrane su hranom za niže slojeve, dok je plemstvo sve više konzumiralo pernatu divljač. Vjerovalo se da pojedena hrana pridonosi oblikovanju karakteristika pripisanih svakoj društvenoj skupini. Tako je jedan autor u XVI. st. zabilježio: Mi plemeniti više jedemo jarebice i drugo fino meso te smo stoga inteligentniji i tankoćutniji od osoba koje jedu govedinu i svinjetinu.