Životinje livada i šuma

Jeste li znali...

Zec i divlji kunić međusobno se razlikuju. Kunići su sitniji od zečeva i za razliku od njih ne prave sebi skloništa na zemlji, nego u rupama u zemlji. Uši i stražnje noge zeca dulje su nego kod kunića. Zec živi usamljenički, dok je kunić društvena životinja koja živi u grupama.

Vjeverica jede orahe, lješnjake, žireve, jaja i mlade ptice, ali i za ljude otrovnu gljivu muharu. Zimi miruje i hrani se pripremljenim zalihama hrane. Svojim kitnjastim repom održava ravnotežu pri skakanju, a kada se penje – kreće se spiralno oko stabla.

ŽIVOTINJE LIVADA I ŠUMA

Veliki broj livadnih biljaka je zbog svojeg korijenja, lišća, nektara i peluda izvor hrane cijelom nizu životinja – biljoždera, koje pak privlače mesoždere. Korijenjem biljaka hrani se rovac kojeg pojede krtica, a nektarom biljaka hrani se pčela koju pojede bogomoljka. Kada izađe na površinu tla krticu će uloviti škanjac, a bogomoljku će pojesti vjetruša koja se hrani i gušterima. Sitni svijet livadnog tla i prizemnog bilja, u kojem svatko nekog jede i biva nečijom žrtvom, tvori prehrambenu osnovu čitavom nizu malih kralješnjaka koji lutaju lisnatim pokrovom u potrazi za plijenom. Veći sisavci poput lisice ili srne dovršavaju taj hranidbeni lanac koji započinje s biljkama, kukcima  i sitnim životinjama. Svi leptiri što ih vidite na livadi ne moraju biti u potrazi za hranom, neki od njih samo traže odgovarajuću vrstu trave na koju će odložiti jaja!

Svaku šumu možemo u mislima podijeliti na vertikalne slojeve ili katove, a svaki od njih je stanište za pojedine životinje. Šumsko tlo je promreženo brojnim tunelima gujavica, krtica, šumskih miševa, rovki, mrava, a bezbroj sitnih životinja živi i u listincu – šumskom podu sastavljenom od uvelih i trulih biljnih ostataka. U prizemnom cvijetnom šumskom sloju možemo pronaći šumsku smeđu žabu, bjeloušku, sljepića, ježa, te brojne vrste kukaca. U tom sloju gnijezde i neke ptice, poput slavuja i palčića. Sloj grmlja je izuzetno važan, jer pruža zaštitu, stan i hranu mnogim životinjama, osobito pticama i kukcima. Grmlje je značajno za opstanak slavuja, puha orašara, lisice i srne, dok su plodovi bazge, sviba, gloga i drugog grmlja važna hrana brojnim pticama. Na najvišem katu šume, u krošnjama odraslog drveća, može se pronaći i izuzetno rijedak jelenak – jedan od naših najvećih kukaca, zatim vjeverica i kuna zlatica, kao i brojne vrste ptica.

JELENAK    

Jelenak je najveći kukac u šumi, dugačak i do 7,5 cm. Ime je dobio po snažno razgranatim čeljustima mužjaka, koje nalikuju na rogove jelena. Iako izgledom zastrašuje, on je bezopasni biljožder. Gotovo cijeli život provede kao ličinka i tada u deblu hrasta jede trulo drvo. Odrasli kukci ližu slatki sok koji curi s oštećenih mjesta na kori drveta.

LEPTIRI  

Tijekom života leptiri prolaze složen razvojni ciklus, koji se sastoji od četiri stadija: jaje, ličinka – gusjenica, kukuljica i odrasli leptir. Ličinke se hrane lišćem biljaka i mogu načiniti velike štete jer neprekidno jedu. Gusjenice su najčešće zelene, ali neke imaju i uočljive boje kojima upozoravaju na svoj loši okus ili otrovnost. Odrasli leptiri sišu slatki sok i lete od jednog do drugog cvijeta. Pri tome oprašuju biljke. Česti leptiri naših travnjaka su lastin rep, danje paunče, žućak, prugasto jedarce.