Vodozemci i gmazovi

Jeste li znali...

Crvenouha kornjača podrijetlom je iz Sjeverne Amerike i „opasan“ je kućni ljubimac. Dobro razmislite prije nego se odlučite za kornjaču kao kućnog ljubimca. Puštanjem crvenouhih kornjača u prirodu ugrožavate našu zavičajnu, u Europi ugroženu barsku kornjaču, s kojom je u kompeticiji za hranu i stanište te ju uspješno potiskuje. Uvrštena je na popis 100 najgorih stranih invazivnih vrsta na svijetu i u Hrvatskoj je zabranjen njen uvoz.

Zmije i gušteri periodički odbacuju staru kožu, te su iz tog razloga zmije poslužile kao inspiracija za Eskulapov štap. Eskulapov štap je simbol ljekarništva, gdje zmija simbolizira izlječenje i brz oporavak bolesnih.

U dalekoj prošlosti, prije 360 milijuna godina, vodozemci su prvi među kralježnjacima nastanili kopno i prilagodili se uvjetima života na njemu. Četveronožne životinje razvijenih pluća zakoračile su kopnom, ali su zadržale i prilagodbe za život u vodi. Kao što im ime govori, vodozemci su životom usko vezani uz kopnena i vodena staništa. U barama, jezerima, potocima i rijekama  vodozemci  se mrijeste, razvijaju se njihove ličinke, a voda je neophodna i za održavanje vlažnosti kože koju koriste za disanje. Žabe, daždevnjaci i vodenjaci najčešći su predstavnici vodozemaca u Hrvatskoj.  Ako se približite jezeru i prošetate šumom, čut ćete neke od njih kako prepoznatljivim glasanjem pozivaju na parenje ili obilježavaju teritorij. 

Za razliku od vodozemaca, gmazovi su se u potpunosti prilagodili kopnenom načinu života. Gmazovima pripadaju zmije, gušteri i kornjače. Možete ih prepoznati po suhoj koži prekrivenoj ljuskama i jajima obavijenim ljuskom koja ih štiti od isušivanja. Hladnokrvne su životinje, nemaju stalnu temperaturu tijela, te ih se često može vidjeti kako se sunčaju uz rub jezera i sunčanjem nadoknađuju izgubljenu toplinu. Ukoliko im se približite, osjetit će vibracije tla i skloniti se na sigurno prije nego što ih primijetite.

U Hrvatskoj je zabilježeno 20 vrsta vodozemaca i 39 vrsta gmazova. Najčešći je uzrok njihove ugroženosti promjena staništa, koje može biti fragmentirano prometnicama ili uništeno raznim ljudskim djelatnostima. Česta su masovna stradavanja vodozema­ca na prometnicama, najčešće tijekom proljetnih i jesenskih selidbi kad su u potrazi za vodenim staništem u kojem se mrijeste. Neki gmazovi stradavaju zato jer im prometnice služe kao mjesta za sunčanje, kojim reguliraju tjelesnu temperaturu. Kao jedan od važnijih razloga ugroženosti, posebice kod vodozemaca, ističe se i utjecaj kemijskih tvari koje u okoliš dolaze djelovanjem čovjeka (pesticidi, gnojiva, onečišćenje voda…). Neke vrste izravno ugrožava čovjek nezakonitim komercijalnim lovom, skupljanjem životinja za terarije, te ubijanjem zbog negativnog stava, osobito prema gmazovima.