Mješovite šume

Jeste li znali...

Prema vjerovanjima Južnih Slavena tisa je sretno drvo i simbol vječnog života. Naime, tisa može doživjeti vrlo veliku starost, čak do preko 1000 godina.

Svi dijelovi stabla tise (osobito iglice, pa i sjemenke) sadrže otrovni alkaloid taksin. Neotrovan je jedino mesnati ovoj na plodu (arilus), te stoga ptice (osobito drozdovi) rado jedu njezine plodove. Ptice su posebno prilagođene da ne probave otrovno sjeme.

Sve vrste lipa su poznate kao medonosne i ljekovite vrste, te kao izuzetno dekorativno parkovno i drvoredno drveće. Zbog toga se već od najstarijih vremena kultiviraju i šire izvan svojih prirodnih areala. Lipe su simbol slavenskih naroda, a nekad su se sadile uz crkve i škole da budu orijentiri u prostoru.

Stradivarijeve violine su izrađene od smrekovine vrlo uskih godova. Naime, zbog rezonantnih svojstava drvo smreke se upotrebljava za izradu violina i gudačkih instrumenata.

Značenje riječi bukva vezano je uz upotrebu njezine kore kao sredstva za pisanje (njemački Buche - Buch, engleski beech, boque - book). Naime, prvi rukopisi bili su pisani na tankim pločicama bukovine.

MJEŠOVITE ŠUME

Šuma je životna zajednica u kojoj dominiraju drvenaste vrste drveća i grmlja, koje joj daju osnovno obilježje te ujedno određuju i vrste ostalih biljaka i životinja koje tu žive. Smatra se savršenom ekološkom tvornicom, ali i idealnim staništem za bogat biljni i životinjski svijet. Šume se međusobno razlikuju s obzirom na klimu, vrstu tla i reljef.

Veliki dio kopnenog dijela Zemlje pripada području umjerene klime, što znači da u tim predjelima nije niti previše hladno niti previše vruće, a u takvim predjelima tijekom cijele godine ima i dovoljno vlage. To su pogodni uvjeti upravo za razvoj bjelogorične (listopadne) šume, kakve najviše ima u Europi. Međutim, postoje i šume u kojima pored listopadnog drveća rastu i vazdazelene vrste drveća, obično vrste iz roda jele (rod Abies), smreke (rod Picea) ili bora (rod Pinus). U nekim mješovitim šumama je vazdazeleno drveće čak i „važnije“ od listopadnog.

Šume danas prekrivaju trećinu kopnenog područja Hrvatske. Najveći dio vegetacijskog pokrova park-šume Trakošćan također čine šume, od čega su najzastupljenije upravo mješovite šume, šume bukve i jele. Na širem trakošćanskom području nailazimo i na mješovite šume lipe i tise. Šume ovog područja bile su kroz stoljeća izložene jakom utjecaju čovjeka, što je utjecalo na promjenu stanišnih prilika i nestajanje pojedinih biljnih vrsta. Saznajte nešto o mješovitim šumama, te upoznajte vrste koje u njima rastu!

PANONSKA BUKOVO-JELOVA ŠUMA S VLASULJOM

(As. Festuco drymeiae-Abietetum)

Ova šumska zajednica raste na Maclju, Ravnoj gori, Ivanščici, Medvednici i Papuku, na nadmorskim visinama od 200 do 1000 m. Bukva i jela se nadopunjavaju: otpalo bukovo lišće zadržava vlagu - što pogoduje jeli, dok jela daje potrebnu sjenu mladoj bukvi. U flornom sastavu se nalazi mnogo biljnih vrsta. Dominiraju bukva (Fagus sylvatica) i jela (Abies alba), u sloju grmlja lovorasti i obični likovac (Daphne laureola i D. mezereum), a u prizemnom sloju brdska vlasulja (Festuca drymeja) i razne paprati.

Jela raste na vlažnom i hladnom tlu i voli vlažan i hladan zrak. Posebni mikroklimatski uvjeti na području Maclja pogoduju jeli, te ona tu u zajednici s bukvom raste u punoj snazi i postiže punu starost i veličinu kao nigdje drugdje na tako maloj nadmorskoj visini.

MJEŠOVITA ŠUMA TISE I LIPE

(As. Tillio-Taxetum Glavač 1959)

To je rijetka, reliktna šumska zajednica sjeverozapadne Hrvatske. Raste u pojasu panonske bukovo-jelove šume i brdske bukove šume, koje su topografski i singenetski vezane sa zajednicom lipe i tise. Na Maclju je nalazimo fragmentalno na sjevernim ekspozicijama, u gornjim dijelovima strmih padina i na liticama na Lipnom vrhu, Hudloj rupi i Štenžicama.

Zajedno dolaze bukva (Fagus sylvatica), mukinja (Sorbus aria), širokolisna lipa (Tilia platyphillos), crni jasen (Fraxinus ornus), a tisa (Taxus baccata) samo u očuvanim sastojinama. Preostale lokalitete bi trebalo najstrože zaštititi, jer tisa (a s njom i ova zajednica) na mnogim mjestima postupno nestaje.