Životni ciklus vretenaca

Životni vijek odraslog vretenca traje samo nekoliko mjeseci. Sasvim dovoljno za parenje i stvaranje potomstva.

Parenje 

Mužjak i ženka hvataju kukce u letu, hrane se  i pripremaju se za parenje. Parenje vretenaca započinje obrednim svadbenim plesom mužjaka oko ženke. Vretenca su jedini kukci kod kojih se mužjak i ženka tijekom parenja povezuju u srcoliku formaciju.

Odlaganje jaja  

Ženka u pratnji mužjaka polaže oplođena jaja u tkivo vodenog bilja.

Ličinački stadij  

Iz  položenih jaja se razvijaju grabežljive ličinke koje žive u vodi. U mulju ili među podvodnim biljem, skrivene od pogleda ostalih životinja,  ličinke se hrane, presvlače, rastu i razvijaju.

Presvlačenje i izlazak mlade jedinke

Za nekoliko mjeseci ili čak više godina ličinka izlazi iz vode, nogama se pričvrsti za obližnju biljku ili kamen gdje će se presvući, a iz svlaka će izaći mlada jedinka.

ŽIVOTNI CIKLUS VRETENACA   

Vretenca (Odonata) pripadaju vrstama najbrojnijoj skupini životinja, kukcima. Iako ih je teško okom uhvatiti u letu jer mogu postići  brzinu  i do 50km/h, ako pažljivo promotrite listove vodenih biljaka, zamijetit ćete ih kako odmaraju od naporna leta, odlažu oplođena jajašca u vodu ili se presvlače. Živahno obojeni, sa šest nogu, dva para krila i zanimljivom životnom pričom raspiruju maštu čovjeka koji im često dodjeljuje životopisna imena. Vilin konjic, konjska smrt, poznato vam je, zar ne?

Životni ciklus vretenaca povezuje život u vodi i na kopnu. Vretenca su važna jer u hranidbenim lancima održavaju ravnotežu u zajednicama ostalih organizama, a posebno kukaca. Odrasla vretenca su proždrljivi grabežljivci koji love različite vrste kukaca poput komaraca, obada, vodencvjetova i leptira. Svojim velikim očima i vrlo pokretnom glavom mogu gledati u svim smjerovima i u letu uočiti plijen na udaljenosti do 40 metara koji najčešće proždiru u letu.  A tko se hrani vretencima? Ličinke vretenaca hrana su ribama i pticama močvaricama, a odrasli vretenci pticama, vodozemcima, paucima i mnogim drugim životinjama.

Više od 50% hrvatske faune vretenaca ugroženo je i ona ne može opstati u svom sadašnjem sastavu ako se ne zaštite i očuvaju vodena staništa. Zatrpavanje ili prirodno zarastanje, prekomjerno iskorištavanje prirodnih dobara, onečišćenje te unošenje stranih vrsta glavni su razlozi ugroženosti vodenih staništa, a ujedno i razlozi ugroženosti organizama koji su poput vretenaca svojim životnim ciklusom vezani uz njih.