Ptičji svijet

Jeste li znali...

Tijekom čitavog dana, skrivene među trskom ili u krošnji drveća,  ptice pjevom odaju svoju prisutnost. Zastanite na trenutak i poslušajte ih! Glasanje omogućuje pjevalo koje je najrazvijenije u ptica pjevica. Dobri poznavatelji ptica mogu razlikovati različite vrste ptica prema njihovom glasanju.

Mali broj životinja se može pohvaliti elegancijom i ljepotom kao velika bijela čaplja. Perje joj je u potpunosti bijelo, a od ostalih čaplji se razlikuje po žutom kljunu i tankim crnim nogama. Za vrijeme parenja kljun velike bijele čaplje potamni, a na leđima joj izraste raskošno ukrasno perje, koje su u prošlosti kreatori koristili za ukrašavanje ženskih šešira.

PTIČJI SVIJET    

Ptice pripadaju jednoj od skupina kralježnjaka koja se ističe i od davnina zaokuplja pažnju ljudi svojim pjevom, obojanošću perja i letom. Tijelo ptica je svojom građom prilagođeno letu.  Kratko  je i čvrsto sa snažnim mišićima za pokretanje krila, dok su kosti jake, ali šuplje i lagane. Perje ptica oblikuje letnu površinu krila, ali  pruža i zaštitu, te toplinsku izolaciju. Mužjaci i ženke nekih ptica razlikuju se u boji perja. Mužjak divlje patke nastoji šarenim bojama privući ženku, dok se ženka smeđom bojom prilagodila okolišu kako bi zaštitila mlade pačiće od grabežljivaca.

Ptice su jako aktivne životinje, brzog metabolizma, te su iz tog razloga u stalnoj potrazi za hranom. Pogledajte kljun velike bijele čaplje ili djetlića! Kljun ptica je oblikom prilagođen uspješnom hvatanju hrane. Kako bi osigurali dovoljno energije za let, djetlići po cijele dane kuckaju kljunom po kori drveta u potrazi za kukcima, dok velika bijela čaplja hvata ribu i sitne životinje koje žive u vodi.

Iako se Hrvatska u međunarodnim razmjerima ističe svojom bioraznolikošću i pripada europskim zemljama s velikim brojem ptičjih vrsta, istovremeno je fauna ptica veoma ugrožena. Gotovo polovica svih ugroženih vrsta ptica su močvarice, odnosno ptice koje obitavaju na vlažnim staništima. Ptice močvarice koriste močvarna staništa kao prostor u kojem pronalaze hranu, gnijezde se ili odmaraju, što ih čini ovisnima o vlažnim područjima. Na našim močvarama se gnijezdi, zimuje ili odmara u seobi velik broj ptica.

Crtice iz života vodomara

Vodomari žive uz močvare, jezera i rijeke i izvanredni su ribolovci. Veći dio dana provode pod vodom loveći ribe, a pritom uopće ne znaju plivati. Kad uoče plijen, spuste se gotovo okomito u vodu krilima tijesno priljubljenim uz tijelo i zarone do dubine od jednog metra. Nakon što spretnim kljunom uhvate ribu, snažnim zamasima krila izranjaju iz vode.

Mužjak vodomara je pravi kavalir. Prije parenja lovi ribu i njome zavodnički hrani ženku. Nakloni se sa spuštenim krilima, istegne glavu u njenom smjeru i ponudi joj ribu. Brižan otac osigurava ženki dovoljno energije kako bi mogla snijeti  6 do 7 jaja iz kojih će se razviti mladi ptići.

Vodomari ne grade gnijezda kao većina drugih ptica već mužjak i ženka kljunom kopaju tunel na strmoj zemljanoj ili pješčanoj obali jezera ili rijeke. Tunel može biti dugačak i više od jednog metra, a na kraju tunela se nalazi kuglasto proširenje s gnijezdom.