Bjelogorične šume
Jeste li znali...
Hrast raste polako, ali može živjeti i nekoliko stoljeća. U kontinentalnoj Hrvatskoj najšešće su dvije vrste hrasta: lužnjak i kitnjak. Plod “žir“ je hrana vjevericama, puhovima i srnama.
Bukva je naše najraširenije šumsko drvo, koje može doživjeti i preko 250 godina. Njezini plodovi “bukvice“ su jestivi i važna su hrana za mnoge životinje.
Grab raste sporo i rijetko doživi više od 100 godina. Drvo graba je izrazito žilavo i čvrsto.
Javori su vrste koje se vrlo često spominju u narodnim pjesmama i poeziji. Na svijetu postoji mnogo različitih vrsta javora, koji se razlikuju i po obliku lista. Pojedine vrste mogu doživjeti i više od 300 godina.
Od johe su građeni temelji pojedinih zgrada u Veneciji. Naime, njezino drvo je vodootporno, pa se koristilo za izradu vodenih brana, brodova i cijevi za vodu. U Zagorju je nazivaju jalša.
BJELOGORIČNE ŠUME
Šuma je životna zajednica u kojoj dominiraju drvenaste vrste drveća i grmlja, koje joj daju osnovno obilježje te ujedno određuju i vrste ostalih biljaka i životinja koje tu žive. Smatra se savršenom ekološkom tvornicom, ali i idealnim staništem za bogat biljni i životinjski svijet. Šume se međusobno razlikuju s obzirom na klimu, vrstu tla i reljef.
Veliki dio kopnenog dijela Zemlje pripada području umjerene klime, što znači da u tim predjelima nije niti previše hladno niti previše vruće, a u takvim predjelima tijekom cijele godine ima i dovoljno vlage. To su pogodni uvjeti upravo za razvoj bjelogorične šume, kakve najviše ima u Europi. Izgled bjelogorične šume se neprestano mijenja - od nježnozelene boje u proljeće, bujne i zelene šume u ljeto, do žuto-smeđe-crvenkaste boje u jesen. Zimi je bjelogorična šuma gola, te je jedino zimi moguće vidjeti pravi oblik grana i krošnje u cjelini.
Šume danas prekrivaju trećinu kopnenog područja Hrvatske, od čega većinu čine upravo bjelogorične ili listopadne šume. Najveći dio vegetacijskog pokrova park-šume Trakošćan također čine šume. Od bjelogoričnih šuma najviše je zastupljena šuma hrasta kitnjaka s bekicama, te šuma bukve s bjelkastom bekicom. Uz potočne doline i jezero zastupljene su manje oaze šuma crne johe s blijedožućkastim šašem. Upoznajte ih!
Šuma hrasta kitnjaka s bekicama
(As. Luzulo luzuloidi-Quercetum)
Raste na silikatnim supstratima strmih padina gorja sjeverozapadne Hrvatske, na 300 do 700 m nadmorske visine. Na ovom području raste na južnim padinama koje se spuštaju prema jezeru i na grebenima brežuljaka. Ima izraženo kontinentalno obilježje i siromašnija je vrstama.
Osim hrasta kitnjaka (Qeurcus petraea), bjelkaste i dlakave bekice (Luzula luzuloides i L. pilosa) u njoj nalazimo i običnu borovicu (Juniperus communis), obični vrijes (Calluna vulgaris), bojadisarsku žutilovku (Genista tinctoria), malu runjiku (Hieracium pilosella) i običnu borovnicu (Vaccinium myrtillus).
Šuma bukve s bjelkastom bekicom
(As. Luzulo-Fagetum)
Nalazimo je u gorju sjeverozapadne Hrvatske, posebno na Maclju. Raste na silikatnim supstratima strmih, najčešće sjevernih padina, na nadmorskoj visini od 250 do 800 m. Dobro se njeguje i obnavlja, te zbog toga nije ugrožena. Zajednica je siromašna vrstama.
Osim bukve (Fagus sylvatica) i bjelkaste bekice (Luzula luzuloides) u njoj nalazimo obični vrijes (Calluna vulgaris), bojadisarsku žutilovku (Genista tinctoria), malu runjiku (Hieracium pilosella) i običnu borovnicu (Vaccinium myrtillus). U manjem broju rastu kaćuni mirisavi vimenjak (Platanthera bifolia) i dugolisna naglavica (Cephalanthera longifolia).
Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem
(As. Carici brizoidis-Alnetum glutinosae)
Ova šumska zajednica je fragmentarno razvijena na vlažnim mjestima oko jezera, naročito uz sam potok Čemernicu i uz pritoke. Razvija se na humusnim, močvarnim tlima u plitkim depresijama, u kojima nakon poplave duže vrijeme stagnira voda. Ova zajednica je značajna zbog očuvanja raznolikosti staništa, te biljnog i životinjskog svijeta koji je uz njega vezan.
Osim crne johe (Alnus glutinosa) i blijedožućkastog šaša (Carex brizoides) u njoj rastu i močvarna kaljužnica (Caltha palustris), žuta perunika (Iris pseudacorus), prava krkavina (Rhamnus catharticus), a nedavno je otkrivena i rijetka paprat smeđa stela (Matteucia struthiopteris).