Geomorfološke znamenitosti

Jeste li znali...

Da je sloj dio stijene koji je nastao neprekinutim taloženjem, a ograničen je s dvije slojne plohe (gornja i donja) koje su nastale tijekom prekida taloženja...

Da je bora strukturna jedinica litosfere nastala savijanjem slojeva pod utjecajem bočnog tlaka, a sastoji se od antiklinale i sinklinale. Antiklinala je izbočeni, a sinklinala udubljeni dio bore...

Da je rasjed strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem stijena u Zemljinoj kori duž plohe koju nazivamo paraklaza. Paraklaza razdvaja krila rasjeda. Razlikuju se tri osnovna tipa rasjeda: normalni, reversni i horizontalni...

Da egzodinamika proučava djelovanje površinskih sila na Zemljinu površinu.  Tu spadaju toplina, voda, snijeg, led, vjetar i organizmi...

Štenžice

Greben koji se pruža od Lipnog vrha na istoku do Velikog Stoga na zapadu i koji s juga zatvara kotlinu Trakošćanskog jezera i potoka Čemernice. Cijelom dužinom njegovog tjemena izbijaju izdanci „maceljskih pješčenjaka“, velike geomorfološke i krajobrazne vrijednosti.

Ne zna se tko je i kada napravio stazu po stjenovitom teško prohodnom grebenu, te radi lakšeg prolaska uklesao stepenice po kojima je cijeli greben i dobio ime. Naime riječ štenžice je na kajkavskom govornom području naziv za stepenice.

Vutla peč

Nalazi se na teško pristupačnom mjestu na liticama jednog od vrha Štenžica. Nastala je urušavanjem stijene na rasjednoj plohi, nakon čega je nastalo okno kroz koje je moguć prolaz s jedne na drugu stranu grebena.

Naziv Vutla peč zapravo znači šuplja stijena. Naime, kod kajkavaca „peč“ ili „pečina“ nije naziv za pećinu ili špilju, već naziv za strmu stjenovitu liticu.  

Jurkov slap

Nalazi se na jednom od bujičnih potoka, dvjestotinjak metara od ove table, koji sa sjevernih padina Lipnog vrha dovodi vodu u Trakošćansko jezero. Slap je nastao na manjoj rasjednoj plohi u „maceljskim pješčenjacima“. Pod slapom je mala polušpilja s kupolastim stropom, koja je dobar primjer djelovanja leda. Naime, zimi uslijed prskanja vode po pješčenjačkoj stijeni dolazi do njezinog smrzavanja u vidu ledene kore koja prilikom otapanja puca, pa zajedno s ledom otpadaju i tanke ljuskice pješčenjaka. To se ponavlja iz zime u zimu, te iza slapa polako nastaje sve veća kupolasta šupljina.